home

Ronjenje


Posebnost ovog akvatorija je u tome što u svim vremenskim prilikama možete naći mjesto zaštićeno od vjetra i valova gdje možete nesmetano roniti.

 

Zadarska regija obuhvaća područje od otoka Paga, preko Premude, Ista, Molata, Silbe, Dugog otoka, Ugljana i Pašmana, geografski se nadovezuje na Kornate i zasigurno je jedno od najzanimljivijih odredišta za svakog zaljubljenika u more i podmorje. Posebnost ovog akvatorija je u tome što u svim vremenskim prilikama možete naći mjesto zaštićeno od vjetra i valova gdje možete nesmetano roniti.


Vanjska strana otoka u Zadarskom arhipelagu često je duboka i preko 50 metara, a kako je okrenuta prema otvorenom moru, vidljivost je uvijek odlična. Kako podmorje Zadarskog arhipelaga odlikuje i bujan morski život, pri ronjenju na vanjskim liticama Dugog otoka ili Kornata, koje se od površine obrušavaju u dubinu katkad veću od 80 metara, može naići na škrpinu, ugora, ali često i na morske pse i mačke. Bujne šume ljubičastih, crvenih ili žutih gorgonija također su uobičajena slika. S unutarnje strane, koja je uvijek plića, flora i fauna su nešto oskudnije, ali još uvijek vrlo zanimljive.


Osim živog svijeta, u tom dijelu Jadrana, koji se tek u posljednjem desetljeću počeo detaljnije istraživati, može se roniti i na nekoj od najzanimljivijih olupina, kao što je čuveni austro-ugarski ratni brod i ponos carske flote Szent István (dug čak 153 m), brod klase Teggethoff, koji je potopljen nekoliko milja od obale otoka Premude, pa olupina broda Audace, Euterpe, Aldenham i dr.


Najzanimljiviji i najveći brod ikad potopljen u našem moru upravo se istražuje u okolici Premude. Austo-ugarski ratni brod Szent István, dugačak čak 153 metra, s pravom nosi nadimak „Titanic Jadrana“, kako zbog goleme olupine koja se očuvana i dalje nalazi na morskom dnu, tako i zbog strašne pogibije više od stotinu mornara koji su ostali zauvijek zaboravljeni u tihom plavetnilu. Szent István porinut je u riječkom brodogradilištu 1914. godine i bio je najveći ratni brod austro-ugarske carske flote.


Hrvatska obala Jadrana smatra se jedinstvenim primjerom objedinjenosti bogatstva Mediterana, ne samo po svojoj povijesti, već i po prirodnoj ljepoti. Posebnost zadarskog područja je u ljepoti otočkog arhipelaga koji obiluje mnogim zidovima, grebenima i špiljama, često prepunim ribe, posebno u geološkoj zoni vanjskog kornatskog zida. Istraživanja su pokazala kako je to jedinstvena cjelina koja se proteže i dalje na sjever preko Dugog otoka. Nebrojene strmine, podvodni procjepi, špilje i izuzetna vidljivost podmorja ovog područja predstavlja još uvijek nedovoljno posjećenu atrakciju Jadrana.


Unutar Parka prirode Telašćica i Nacionalnog parka Kornati potrebna je posebna dozvola za ronjenje i uobičajeno je da ronilačke izlete organiziranju ronilački centri. Većina ronilačkih zona su unaprijed određene kako bi jamčile sigurnost tijekom ronjenja, koja se obvezno organiziraju u pratnji poznavatelja terena. Za mnoge lokacije uputno je imati iskustvo ili iskusne voditelje iz ronilačkih centara, tako da najatraktivnije lokacije često i nisu primjerene početnicima za njihove samostalne urone.