home

Šimun Kožičić-Benja


Šimun Kožičić-Benja (Zadar oko 1460.- Zadar, ožujak 1536.), modruški biskup i osnivač glagoljske tiskare u Rijeci

Šimun Kožičić-Benja rođen je u uglednoj zadarskoj patricijskoj obitelji Benja - Kožičića, od majke Mlečanke iz ugledne obitelji Contarini. Iako su mu roditelji namijenili vojnu karijeru, Šimun se odlučio za svećenički poziv. Nakon školovanja u Zadru i Rimu 1502. godine postaje zadarski kanonik i upravitelj crkve Sv. Ivana izvan grada, a zatim i paškim nadpopom. Modruškim biskupom imenuje ga papa Julije II. 1509. godine u vrijeme opće nesigurnosti izazvane porazom hrvatske vojske na Krbavskome polju 1493. godine. Benja je bio aktivni sudionik Lateranskoga sabora od 1512. godine, gdje je na šestoj sjednici 1513. godine održao i govor o nevoljama svoje domovine (De Croatae desolatione-Osamljena Hrvatska).




Već 1532. godine Kožičić se prema nekim dokumentima nalazi u rodnome Zadru, gdje je umro u ožujku 1536. godine. Sahranjen je u franjevačkoj crkvi sv. Jerolima na Ugljanu, gdje mu je brat Ivan Donat podigao nadgrobni spomenik s epitafom koji i danas stoji.




Kožičić je napisao poznato djelo "Psaltir" što je zapravo knjižica-molitvenik u kojoj se nalaze neke osnovne kršćanske molitve, te neki psalmi i druge pjesme za moljenje i pjevanje na misi. Takve su knjižice bile ujedno i početnice iz kojih su pripravnici za svećeničku službu i drugi vjernici učili čitati. Na prvoj stranici Kožičićeva "Psaltira" sasvim na vrhu stranice nalazi se bukvar, tj. popis svih hrvatskih slova napisan hrvatskim glagoljskim pismom.




Osim liturgijskih knjiga tiskao je i prvu svjetsku povijest na hrvatskome jeziku, posebno prvu povijest Otomanskoga carstva, carstva koje će značajno stoljećima utjecati na tijek hrvatske i europske povijesti, na formiranje hrvatskoga nacionalnoga identiteta. Knjige tiskane u Kožičićevoj tiskari razasute diljem Europe nalaze se u najpoznatijim i najvećim europskim knjižnicama gdje se čuvaju kao najveće vrijednosti europske baština i svjedočanstva visoke razine svjetske uljudbe.