home

Perivoj Vladimira Nazora


Neposredno uz povijesnu jezgru Zadra smjestio se najveći gradski perivoj - Perivoj Vladimira Nazora, nekadašnji Perivoj Blažeković, koji je nastao na gradskoj utvrdi Forte, veličine oko 5,5 ha.


Utvrda je podignuta u 16. stoljeću na mjestu gradskog predgrađa - Varoši sv. Martina, po nacrtu i pod nadzorom mletačkog vojskovođe Sforze Pallavicina.

Perivoj je podignut od u vremenu od 1888.-1890. godine zaslugom austrijskog namjesnika za Dalmaciju Dragutina Blažekovića, te je po otvorenju 1890. nazvan Vojni perivoj. Iako je bio otvoren za javnost, ostao je pod vojnom upravom sve do dvadesetih godina 20.stoljeća. Kako bi zadržala pravo vlasništva nad utvrdom i perivojem, vojska je zatvarala perivoj za javnost jedan dan u godini, obično u proljeće. U novinama se objavljivala vijest o zatvaranju zbog vojne vježbe, ali to je vjerojatno bila i dobra prilika za detaljno uređenje pred proljetno bujanje vegetacije.


Kako je Dragutin Blažeković iste godine umirovljen, a nakon tri godine i umire, njemu u čast perivoj je nazvan Perivoj Blažeković. Iako malo oštećena, o podizanju perivoja i danas svjedoči kamena ploča na kojoj piše:


"Dieser Park wurde von den k : k : k Truppen unter werktätiger Aushilfe der k : k : Forst-inspection aufgelegt 1888-1890" / Ovaj perivoj su podigle carske i kraljevske trupe, pod djelotvornim nadzorom carsko-kraljevske šumarske inspekcije, 1888.-1890.


U perivoju su uređene staze obrubljene kamenom pješčenjakom i veprinom, postavljene su klupe i rasvjeta. Prema nacrtu iz 1906. godine parter je bio bogato zasađen, a u njemu je postojala i bogata kolekcija ruža. Aleje čempresa još su i danas vidljive, kao i stoljetni borovi, te neke druge vrste. Jedino su lovori s vremenom iz grmova prerasli u velika stabla i počeli dominirati perivojem, te pomalo cvjetni parter prekrili gustim sklopom krošnji. U perivoj se ulazilo kroz nekadašnje ulaze u utvrdu sa zapadne i istočne strane. Kako je utvrda nekad bila okružena obrambenim jarcima ispunjenim morem, te morskom obalom, perivoj su zvali i "Zeleni otok". Istočni kanal zatrpan je prije samog otvorenja perivoja, dok je zapadni, između bastiona Grimani tj. Gradskog perivoja i utvrde Forte tj. Perivoja Blažeković još uvijek postojao.

Godine 1909. u perivoju su otvorena nova, sjeverna vrata koja su omogućila lakši prilaz perivoju, a otvorena su na mjestu kuda je prolazila nova prometnica. Tada je perivoj dijelom preuređen i izmijenjen je raspored staza u tom dijelu. Blizu ulaza je napravljen ribnjak s vodoskokom u sredini.


Godine 1910. u perivoju je postavljena brončana bista Dragutina Blažekovića na kamenom secesijskom postamentu. Autor biste bio je poznati zadarski kipar Bruno Bersa. U perivoju je postojala i bista cara Franje Josipa, no nažalost, obje su biste uklonjene u doba talijanske vlasti i nisu sačuvane. Dolaskom Talijana na vlast perivoj je prestao biti pod vojnom upravom. Uređena je i vojna cisterna, pa je od tada služila i za javnu upotrebu. Prije početka Drugog svjetskog rata, kroz utvrdu je probijen i kolni prilaz vojarni, čime je južni dio perivoja ostao odcijepljen.


Unatoč znatnim oštećenjima u bombardiranjima tijekom rata, perivoj je do danas ostao sačuvan u nepromijenjenoj veličini, zahvaljujući svom položaju na utvrdi Forte. Perivoj je potom obnovljen, a 1968. godine proglašen je spomenikom prirode.


Tekst: Mirna Petricioli
www.nasadi.hr


 

  • Mapa