07.12.2020.
Degarra i Fiolić iz Zadra: ulazak malih garažnih vinara u svijet vrhunskih vina
Sve do sredine prošlog stoljeća granice grada Zadra nisu bile veće od njegovog današnjeg najužeg centra – Poluotoka. Na širem prostoru oko te urbane sredine bila su nanizana polja, povrtnjaci i, osobito, vinogradi. Obrađivali su ih njihovi vlasnici, domicilni stanovnici prigradskih mjesta, tada još uvijek ruralnih sredina – Dikla, Bokanjca, Stanova, Crnog, Arbanasa, ali i, što je posebno zanimljivo, stanovnici nekih mjesta s Ugljana, Zadru najbližeg otoka. Otočani su bili posjednici obradivih površina u predjelima Puntamika i Borik, danas najatraktivnijim turističkim dijelovima Zadra.
Zadar se širio po nekadašnjim vinogradima, ali je ostala zadarska strast prema dobrom vinu
Od prije 70 godina Zadar se intenzivno širio baš po tim nekadašnjim poljima i vinogradima na kojima su izrasle nove gradske četvrti. A nekadašnja prigradska sela postala su dio Zadra. Dio njihovih stanovnika i dalje se bavio poljoprivredom, osobito vinogradarstvom, ali samo za vlastite potrebe. Bez obzira što je Grad „potjerao“ vinograde, u njemu je i dalje živjela kultura vina – vina kao hrane, strasti, utjehe i hedonizma.
Međutim, ozbiljnije vinogradarstvo i proizvodnja vina povukli su se u zaleđe Zadra, Ravne kotare. Upravo je na tom prostoru prije nešto više od 20 godina krenulo oživljavanje agronomskih kultura, maslinarstva i, osobito, vinogradarstva. Sadili su se novi vinogradi, podrumari i vinari su usvajali nova znanja, a vrhunska vina proizvedena od grožđa iz vinograda iz neposrednog zadarskog okružja stigla su u Zadar. Zato se i u samom Zadru na mala vrata opet uvukao kult proizvodnje vina, i to kao hobistička aktivnost i samo za vlastite potrebe.
S takvim skromnim ambicijama u svijet vina krenuli su i osnivači i vlasnici dviju zadarskih boutique vinarija koje su se s početne skromne i diskretne garažne proizvodnje kvalitetom, a danas već i produkcijom te prezentacijom svojih vina izdignuli visoko iznad standarda amaterskih vinara.
Kako su mali garažni vinari postali traženi i veliki
To su vinarije „Degarra“ Mate Pestića i Dane Šulentića u zadarskom predjelu Bokanjac, te „Fiolić“ braće Marija i Darija Fiolić na Boriku. Obje te vinarije su prošle slične putove razvoja koje je obilježila okolnost da su njihova vina od početnih skromnih količina zbog vrhunske kvalitete vrlo brzo postala tražena na tržištu, u Zadru ali i izvan njega, pa im je godišnja produkcija danas dostigla nekoliko desetaka tisuća boca godišnje. Druga je sličnost što su i „Degarra“ i braća Fiolić uz svoje vinarije uredile šarmantne, ugodne prezentacijske prostore, vinoteke i kušaonice u kojima se njihova vina ne samo mogu kupiti, nego prije i degustirati s tim da će vam domaćini vrlo detaljno i s puno strasti ispričati priču o nastanku svakog od svojih vina.
Zanimljivo, u vinogradima u zaleđu Zadra odlično uspijevaju poznate francuske sorte grožđa poput merlota, caberneta souvignona i syraha, pa je „Degarrin“ couvee od tih sorti nazvan „Bontera“ u samom vrhu najboljih hrvatskih crnih vina i njihov najtraženiji proizvod koji se uvijek odlično slaže s ozbiljnim gastronomskim užitkom. Pestić i Šulentić, te njegova supruga Dragana Šulentić, enologinja, imaju svoje vlastite vinograde, ali dio sirovine nabavljaju i kod drugih vinogradara, pa su odlučili proizvoditi vina i pjenušce te rose od hrvatske sorte plavine, a od bijelih vina tržište i mnoga natjecanja suvereno osvaja „Degarrin“ pošip. To je jedna od najpoznatijih dalmatinskih sorti grožđa koja je prisutnija u vinogradima na jugu Hrvatske, ali je sad i ovdje, na sjeveru Dalmacije, u botiljama „Degarre“ dobila novu, drugačiju vrijednost.
„Degarrino“ vino od višnje maraške?!
U ponudi vinarije „Degarra“ posebnost je desertno vino „Bomary“ – kupaža „Bontere“ i, gle iznenađenja, vina od višnje maraške, voćke karakteristične za zadarski kraj od koje se inače proizvodi nadaleko poznati liker maraschino. „Degarra“ u ponudi ima ukupno sedam etiketa vina označenih s karakteristična tri kruga, s tim da unutrašnjem stoje riječi: strast, želja, predanost, rad, divljenje, užitak, ekstaza. U znak poštovanja i sjećanja na svog djeda, Mate Pestić je u proizvodnju uvrstio i vino od maraštine, još jedne izvorne i stare hrvatske sorte.
A baš je maraština sorta kojom su se posebno pozabavili braća Fiolić. Vina od tog grožđa njihov su najvažniji adut među sedam vinskih etiketa koje imaju u ponudi. Maraštinu Fiolići proizvode u dvije verzije: svježoj i sur lie, odnosno verziji odležanoj u drvenim bačvama što tom vinu daje potpuno drugačiju vrijednost. Dario Fiolić je osobito ponosan na njihova vina od maraštine, a kaže da su se opredijelili za tu sortu upravo zato što je riječ o staroj, nekada sveprisutnoj sorti, ali i zbog toga što je vinarski vrlo zahtjevna: treba puno vinarskog umijeća kako bi se od te sorte dobilo vrhunsko vino. No, jednom kad se ta kvaliteta postigne rezultat je fenomenalan.
Likeri od mora braće Fiolić
U svojoj ponudi braća Fiolić imaju još i malvaziju i rose od plavine i grenacha te dva cuveea: od grenacha i syracha te merlota i caberneta.
Fiolići u ponudi imaju i nešto sasvim posebno: proizvode likere od višnje maraške te od suhe od smokve za koje su dobili nekoliko priznanja i nagrada kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj razini. Zanimljivo je i to da se u proizvodnji likera Fiolići koriste desaliniziranim morem što im daje poseban okus i kvalitetu.
Pogledajte video
.
Želiš saznati više?
Preporuke
