Zadar na kartama geografa Ptolemeja i osmanskog admirala Piri Reisa

O tomu svjedoče najvažnija kartografska djela antike i kasnog srednjovjekovlja: Ptolemejeva Geografska uputa iz sredine 2. stoljeća i Knjiga o pomorstvu otomanskog gusara i admirala Piri Reisa iz prve polovice 16. stoljeća.   

Klaudije Ptolemej (Κλαύδιος Πτολεμαῖος, Klaúdios Ptolemaῖos, Claudius Ptolemaeus) bio je matematičar, astronom, geograf i glazbeni teoretičar, rodom iz Aleksandrije u Egiptu (85. – 165.). U djelu od 13 knjiga Veliki matematički sustav astronomije, poznatom i kao Almagest prema naslovu arapskog prijevoda u kojemu je sačuvano, sustavno je izložio antičku znanost o svemiru u okviru geocentričnog sustava, a Ptolemejev sustav zamijenjen je tek početkom 16. stoljeća heliocentričnim sustavom Nikole Kopernika. Osobit je značaj Ptolemej dao geografskoj znanosti i kartografiji antičkog svijeta djelom Geografska uputa (Γεωγραφιϰὴ ὑφήγησις) kojim je stekao ugled i glas svjetskog učenjaka. Djelo od osam knjiga uključujući karte tada poznatog svijeta nije sačuvano u originalu, nego u mnogim srednjevjekovnim prijepisima. U osmoj knjizi nalazi se karta pod naslovom Peta karta Europe (Quinta Europae Tabula) s vrlo temeljitim prikazom Ilirika i Panonije. Na jednoj od kopija tako možemo vidjeti Zadar (Colonia Iadera), što svjedoči o značenju uvale, grada i zadarske luke u Rimskom Carstvu još prije više od 1.850 godina. 

No možda najvažniji spomen i prikaz Zadra nalazimo u srednjovjekovlju s početka 16. stoljeća, i to kod slavnog Piri Reisa (Hacı Ahmet Muhittin Pîrî Bey), otomanskog admirala, geografa i kartografa Sulejmana I. Veličanstvenog. Admiral Piri Reis (1465. – 1553.) odrastao je u Galipolju, tada najvažnijoj luci Carstva, gdje je sastavio prvu od svoje dvije karte svijeta, a sačuvan je samo fragment Atlantika s dijelovima zapadne afričke obale i istočne obale Novog svijeta. Godine 1517. zapovijedao je brodovljem u pratnji velikog vezira Ibrahima Pašu na putu u Aleksandriju. Bilješke i karte objedinio je 1521. u prvu rukopisnu verziju Knjige o plovidbi (Kitab-ı Bahriye). Revidiran i proširen rukopis je 1526. predan Sulejmanu Veličanstvenom, koji je kao praktični i umjetnički rukopis nazvan Najvećom geografskom otomanskom zbirkom svoga vremena. Kopije tog rukopisa čuvaju se u nekoliko biblioteka u Istanbulu i širom svijeta. Turski kartograf u Knjizi o plovidbi precizno je i detaljno opisao zadarsku luku s prikazom ulaza i izlaza iz luke te s pomoćnim sidrištima, kao i zadarski akvatorij. Piri Reisovom Knjigom pomorstva bavili su se profesori Mithad Kozličić, Dubravka Mlinarić i Marta Andrić, pa prenosimo napomene i dio prevedenog teksta:

Ovo poglavlje opisuje jednu od utvrda u zaljevu Wenedik (Venecija, Mletački zaljev, Jadransko more) imenom Ğara i njoj nasuprotne otoke. Jednoj od tih utvrda kažu Eski Ğara (Stari Zadar, Biograd), a jednoj Yeŋi Ğara (Novi Zadar, Zadar). Neki spomenute utvrde nazivaju Zadire (Ğara, Ğaralar, Zadire, Zadar). Ali nekada davno Eski Ğara je bila velika utvrda. Sad je razrušena. Potom, tu je nekoliko kuća, poput sela. Dobro su održavane. Te kuće imaju brodove i bave se trgovinom. Zatim, spomenuta Eski Ğara je od Yeŋi Ğare udaljena šest milja u smjeru Wenedika. Spomenuta Yeŋi Ğara sada je jedna lijepa utvrda. Tu utvrdu okružuje more, a u smjeru šiloka (jugoistok), prema obali Rumili razvučen je lanac.  

Spominjanje Novog Zadra (Yeŋi Ğara) i Starog Zadra (Eski Ğara) podsjećanje je na još živu sliku događaja iz 1202. godine i IV. križarski pohod kada je za potrebe Mletačke Republike razoren Zadar. Većina njegovih preživjelih stanovnika spasila je bijegom u Biograd (Alba Civitas, Belgrad), kada dobiva ime Jadera Nova (Novi Zadar). U to je vrijeme stvarni Zadar (Jadera Vetula) potpuno razrušen, no kada se Zadrani vrate u svoj grad Biograd će dobiti novo ime: Stari Zadar (Zara vecchia, Jadera Vetula ili Alt Zara). Zadar postaje Zara Nuova, a potom samo Zara.