Iz života dvije zadarske palače, 2 .dio

U prošlom stoljeću bila je i koncertna dvorana. S obzirom da je često mijenjala namjenu, palača je vremenom dobivala i različite nazive; bila je općinska, sudska, guvernerska, vladina, namjesnička palača i Dom kulture. Prvo opsežno preuređenje doživjela je u 16. stoljeću, a kako je u više navrata proširivana, popravljana i nadograđivana dobivala je nova stilska obilježja. 

Bila je također središnja gradska zgrada u koja su bili smješteni konjušnica, pa čak i zatvor, a ime je dobila po stolovanju mletačkog kneza. Nakon pada Mletačke Republike zgrada je obnovljena, pa je u njoj boravio austrijski namjesnik za Dalmaciju koji joj je prema klasicističkom nacrtu znatno promijenio izgled. Od srednjovjekovnih i kasnijih renesansnih oblika sačuvan je samo renesansni portal. 

Sredinom 19. stoljeća Kneževa palača ponovno je podvrgnuta izmjenama, a izgrađena je nova dvorana u kojoj je kasnije djelovalo Pjevačko glazbeno društvo Zoranić. Rušenjem nekoliko privatnih kuća stvoreno je dvorište, dok je njezino središnje dvorište-cisterna s bunarskim krunama iz ranijeg perioda. 

S Kneževom palačom srasla je Providurova palača, zgrada s dva dvorišta u kojima su bili konjušnica i cisterna, oba iz 17. stoljeća. Iz te je jezgre nastala građevina za potrebe vojnog poglavara mletačke uprave nad Dalmacijom. Početkom 18. stoljeća Providurova je palača proširena s južne strane na prostoru tada srušene crkvice Blažene Djevice, nakon čega je zgrada obnovljena i uređena. U 19. stoljeću srasla je sa susjednom Kneževom palačom u jedinstveni kompleks raznih namjena.      

U vrijeme Domovinskog rata Kneževa palača je pretrpjela velika oštećenja koja su narušile statiku građevine, pa je na neko vrijeme postala neupotrebljiva. Prva faza poratne obnove sa statičkom i građevinskom sanacijom počela je 1999., a sedam godina kasnije Narodni muzej Zadar u suradnji s Gradom Zadrom napravio je programsku podlogu za Baštinski centar u kojem su trebali biti smješteni svi izložbeni prostori Narodnog muzeja. 

Uz pomoć Grada Zadra i zadarskog Konzervatorskog odjela, Narodni muzej je 2011. pokrenuo akciju privremenog osposobljavanja nekoliko dvorana u izložbene svrhe. Tada je bila postavljena arhitektonska instalacija zadarskih arhitekata Ive Letilović i Igora Pedišića koja, navodi se, izgleda poput krletki koje grade prostor unutar prostora pogodan za izlaganje. Izložbeni pontoni bili su međusobno povezani drvenim pasarelama i tunelima, a uz izložbene dvorane uređena je i jedna prostorija u kojoj se nalazi Pomorska zbirka. 

Projekt je realiziran donacijama, pa je svaku takozvanu krletku izgradila po jedna zadarska građevinska tvrtka uglavnom koristeći reciklirani građevinski materijal. Napokon, u svibnju 2011. godine otvoren je dio preuređenog prostora nekoliko dvorana Kneževe palače u Zadru koji je korišten za privremene izložbe Narodnog muzeja Zadar. 

Kneževa palača je prepoznata kao jedna od najatraktivnijih gradskih lokacija, pa je vrlo brzo u svojim prostorima udomila mnoge prigodne i manifestacijske izložbe, koncerte, kazališne predstave, međunarodni filmski festival, diplomatske i gradske prijeme. Za svoj rad Privremena izložbena dvorana, Kneževa palača u Zadru arhitekti Letilović i Pedišić osvojili su prestižnu nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata Bernardo Bernardi u kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2011. u Hrvatskoj. 

Tri godine kasnije započinje provedba projekta Obnova i turistička valorizacija kulturno povijesnog kompleksa Kneževe palače financiranog bespovratnim sredstvima iz strukturnih fondova Europske unije. Tako su se nakon dugih deset godina radovi na obnovi priveli kraju na dovršetku Muzeja 2. Treća faza obnove i prenamjene bloka zgrada koja bi trebala zaokružiti priču o tom najvećem ulaganju u zadarsku kulturnu baštinu, zasad je na čekanju. 

U budućnosti je Kneževoj palači, zajedno sa susjednom Providurovom palačom, namijenjena muzejska funkcija za smještaj Baštinskog muzeja koji će na jednom mjestu okupiti sve odjele sadašnjeg Narodnog muzeja Zadar. Uz potporu Grada Zadra izrađen je prijedlog idejnog plana za Baštinski muzej čiji su autori bili muzeolog Tomislav Šola, bivši ravnatelj muzeja Hrvoje Perica i stručni djelatnici muzeja, dok je programsku podlogu izradio arhitektonski biro Urbane tehnike. Na toj su podlozi idejni i glavni projekt izradili arhitekti Pedišić i Letilović iz zadarskog arhitektonskog ureda AB forum. 

Sama Providurova palača predstavlja monumentalnu građevinu koji dominira istočnim dijelom povijesne jezgre grada Zadra u kojem su kroz povijest bile smještene institucije gradske vlasti. Providurova palača zajedno sa susjednom Kneževom palačom spada u rijetke dijelove grada koji nisu stradali u razaranju grada Zadra u Drugom svjetskom ratu, ali je izgubila urbano, društveno i arhitektonsko značenje koje je imala stoljećima. 

Najstariji dio Providurove palače datira iz 1607. godine, a nadograđivana je sljedećih 300 godina. Zbog svoje iznimne kulturno-povijesne važnosti Providurova palača je 1978. uvrštena u Registar nepokretnih kulturnih spomenika Republike Hrvatske. Veličinom i izuzetnom lokacijom te arhitekturom značajne ambijentalne vrijednosti kompleks Providurove palače ima osobit potencijal postati najvažnije kulturno središte grada Zadra.